Nova Varoš (Opština Nova Varoš)
Nova Varoš, nastala u 16. stoljeću, nalazi se magistralnom putu Beograd - Bar, na nadmorskoj visini do 1000 m. Udaljena je od Beograda 280 km. Nad njom se izdiže planina Zlatar, dugačka 22 km i široka 12 km, s najvišim vrhom od 1627 metara. Općina Nova Varoš obuhvaća površinu od 584 km² na kojoj živi 19.982 stanovnika.
U Kokinom Brodu, 11 kilometara sjeverno od Nove Varoši ka Zlatiboru, podignuta je velika brana (jedna od najvećih nasipnih brana u Europi) i tako je u dolini Uvca stvoreno Zlatarsko jezero (ili jezero Kokin Brod), dugačko 30 kilometara, s akumulacijom od preko 400 milijuna kubnih metara vode. Struju proizvode hidrocentrale "Uvac", "Kokin Brod", "Bistrica" i "Potpeć", tako da "Limske hidroelektrane", proizvedu godišnje oko 800 milijuna kilovatsati električne energije. U općini posluje oko 100 poduzeća i 450 trgovina, a zaposleno je 5.500 stanovnika. Poljoprivredu karakterizira razvijeno stočarstvo, proizvodnja mliječnih proizvoda, od kojih je najpoznatiji čuveni zlatarski sir. Značajni poljoprivredni potencijali postoje u razvoju voćarstva, pčelarstva i otkupu i preradi šumskih plodova. Poljoprivrednu površinu čini 57,10% ukupne površine općine, a šumskom zemljištu pripada 33,85%. Dosta pažnje poklanja se razvoju zdravstvenog i komercijalnog turizma za koji postoje dobri preduvjeti, koji se ogledaju u ljepotama i drugim prirodnim vrijednostima planine Zlatar i akumulacijskih jezera. Jedna od izuzetnih prirodnih rijetkosti je bjeloglavi sup, čije je stanište u kanjonu rijeke Uvac.
* Nova Varoš
U Kokinom Brodu, 11 kilometara sjeverno od Nove Varoši ka Zlatiboru, podignuta je velika brana (jedna od najvećih nasipnih brana u Europi) i tako je u dolini Uvca stvoreno Zlatarsko jezero (ili jezero Kokin Brod), dugačko 30 kilometara, s akumulacijom od preko 400 milijuna kubnih metara vode. Struju proizvode hidrocentrale "Uvac", "Kokin Brod", "Bistrica" i "Potpeć", tako da "Limske hidroelektrane", proizvedu godišnje oko 800 milijuna kilovatsati električne energije. U općini posluje oko 100 poduzeća i 450 trgovina, a zaposleno je 5.500 stanovnika. Poljoprivredu karakterizira razvijeno stočarstvo, proizvodnja mliječnih proizvoda, od kojih je najpoznatiji čuveni zlatarski sir. Značajni poljoprivredni potencijali postoje u razvoju voćarstva, pčelarstva i otkupu i preradi šumskih plodova. Poljoprivrednu površinu čini 57,10% ukupne površine općine, a šumskom zemljištu pripada 33,85%. Dosta pažnje poklanja se razvoju zdravstvenog i komercijalnog turizma za koji postoje dobri preduvjeti, koji se ogledaju u ljepotama i drugim prirodnim vrijednostima planine Zlatar i akumulacijskih jezera. Jedna od izuzetnih prirodnih rijetkosti je bjeloglavi sup, čije je stanište u kanjonu rijeke Uvac.
* Nova Varoš
Zemljovid - Nova Varoš (Opština Nova Varoš)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Srbija
 |
 |
| Zastava Srbije | |
Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi.
Valuta / Jezik
| ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
|---|---|---|---|
| RSD | Srpski dinar (Serbian dinar) | дин or din. | 2 |
| ISO | Jezik |
|---|---|
| BS | Bošnjački jezik (Bosnian language) |
| HU | Mađarski jezik (Hungarian language) |
| SR | Srpski jezik (Serbian language) |
